Demografsko urušavanje je vjerojatno neizbježno
Prije godinu i pol sam napravio demografske projekcije koje imaju katastrofalne posljedice na cijelo društvo: broj umirovljenika u odnosu na zaposlene, gubitak vitalnosti i društvene orijentacije zbog pada broja djece i mladih, urušavanje socijalne države i tako dalje; alternativno velike društvene napetosti zbog velikog ‘uvoza’ stanovništva čije posljedice ne možemo predvidjeti (primjerice, hoće li ‘uvezeni’ radnici dovoditi obitelji). Nažalost, te projekcije se za sada ostvaruju.
Ovdje dajem nove analize koje pokazuju da čak i kad bi neke mjere dovele do stabilizacije, pa čak i blagog porasta fertiliteta (a on i dalje pada!), svejedno bismo imali značajan pad rađanja.
Pogledajmo najprije još jednom ‘slona u staklarni’, a to je pravi kolaps rađanja koji je počeo od ožujka 2022. (začeća od lipnja 2021.). Dok se ne ustanovi kako i zašto se dogodio taj kolaps, ne možemo govoriti o demografskoj obnovi. Kao što ne možemo liječiti pacijenta za kojeg uopće ne uzimamo u obzir da je završio na hitnoj, i ne trudimo se otkriti zašto.
Možemo gledati na dva načina: broj rađanja i smanjenje broja rađanja u odnosu na bazne godine. Ključno je za uočiti da se ne radi o nastavku trenda jer se pet godina prije toga situacija bila praktički stabilizirala - a onda najveći pad u povijesti:
Pogledajmo sada zašto će broj rađanja i dalje padati.
Broj rađanja je umnožak stope fertiliteta i broja žena u fertilnoj dobi. Dakle čak i da stopa fertiliteta ostane ista ili blago pada (a upravo to se i događa), a broj žena u fertilnoj dobi značajnije pada, broj rađanja će značajnije padati. Ovo je ukupna stopa fertiliteta, odnono koliko jedna žena u prosjeku ima djece tijekom životne dobi, zadnjih 25 godina. Vidimo da kratkoročno stopa fertiliteta pada, a malo je ispod srednjeročnog i dugoročnog prosjeka:
Pogledajmo sada dobno specifičnu stopu fertiliteta. To znači koliko je djece na 1000 žena bilo rađano godišnje u pojedinim dobnim skupinama:
Ovo znači, primjerice, da je tijekom 2024. na svakih 10 žena starijih od 30 godina (napunjenih 30), ali mlađih od 35 (starih najviše 34 godine i 364 dana) bilo 1 rođeno dijete. Konkretno, na 107.323 žena te dobi (procjena) je bilo rođeno 10.813 djece (procjena). Podaci za 2024. su moja procjena, ali podaci do 2023. su službeni.
Pogledajmo i kratkorčni trend:
Kao što vidimo, najplodnije su kohorte 30-34 i 25-29. Poredak se i mijenja, prije deset godina je bilo obratno. Jednako tako, prije deset godina je ova stopa bila veća za žene 20-24 nego za žene 35-39, a sada je obratno. To znači da je prosječna dob rađanja sve viša. Tek kad znamo ove podatke možemo to pouzdano zaključiti jer čak i da žene u prosjeku rađaju u istoj dobi, ali ima sve više starijih rodilja (starije kohorte su sve veće), prosječna dob rađanja će rasti.
MEĐUTIM, ovdje imamo upravo takvu situaciju. Naime, mlađe kohorte su sve malobrojnije!
To možemo vidjeti ovdje:
I sada imamo sljedeću situaciju:
Kohorta 30-34 ima veći fertilitet, ali će ju za 5 godina zamijeniti kohorta 25-29 koja je manja (dakle, ako fertilitet kohorte ostane isti, broj rađanja će pasti jer je kohorta manja)
Kohorta 25-29 ima drugi najveći fertilitet, ali će ona također za 5 godina postati manja
Iduća najplodnija kohorta 35-39 će također postati manja
Ukupno, ako stope fertiliteta po kohortama ostanu iste, s obzirom na brojnost kohorti će se broj rađanja za 5 godina , u 2029., smanjiti za oko 2.000, tj. za oko 6%.
No, kao što vidimo, tek tada se piramida još više sužava, pa će pad za 10 godina biti još veći.
Taj pad je kao veliki zamašnjak. U horizontu od 30-40 godina, kad sadašnje i još nerođene djevojčice budu rađale, pad će biti sve veći i veći.
Sve ovo naravno ne uzimajući u obzir migracije, koje idućih 5 godina vjerojatno neće biti velike u populaciji žena u plodnom dijelu života. I, naravno, ako se ne dogodi neki radikalni preokret u fertilitetu, što je malo vjerojatno.