Hrvatski turizam odlično
EDIT: Dodani podaci o noćenjima ukupno, zemljama iz kojih dolaze turisti, te razvoju po tipu smještaja.
U zadnje vrijeme je opet, uobičajeno, puno negativnog i senzacionalističkog o turizmu. Pogledajmo što se u stvari događa.
EDIT 7. kolovoza 2024.: Ovdje ćemo redovito objavljivati podatke o fiskaliziranim prihodima u djelatnosti “I - Djelatnost pružanja smještaja, te pripr i usluživanje hrane (i pića)” u turističkim županijama, na grafikonu niže. Za nastavak teksta pogledajte ispod grafikona.
Noćenja turista
Noćenja stranih turista na Jadranu u prvih 7 mjeseci je oko 1% više nego lani.
Razlika prema glavnim tržištima izgleda ovako:
Njemačka, glavno tržište s oko 17% udjela u 2023. je podbacilo, ali čini se da je to prvenstveno zbog Europskog nogometnog prvenstva. U lipnju je bilo čak 32% noćenja njemačkih turista manje, odnosno 1,25 milijuna! Jednim dijelom je to bilo i zbog ranijih blagdana, koji su prebacili dio noćenja u svibanj. Nastavilo se i u sprnju, kada je bilo 234.000, ili 6%, manje nego prošle godine.
Međutim, svibanj je bio čak 30% veći - doduše. velikim dijelom i zbog ranijih blagdana. Stoga je realno očekivati da će Nijemci djelomočino nadoknaditi ove minus u kolovozu, rujnu i listopadu.
A usprkos tome, ukupan broj noćenja stranih turista je u prvih 7 mjeseci 1% u plusu.
2. Prihodi
Pogledajmo najprije fiksalizirane prihode u prvih sedam mjeseci u odnosu na prošlu godinu:
Zanimljivo je da ovaj porast prihoda točno odgovara porastu cijenu (vidite niže) i stagnaciji broja noćenja. To je dobrodošla provjera konzistentnosti podataka.
Pogledajmo i situaciju u kolovozu. Razvoj je bolji nego u srpnju kada je bilo povećanje od 8%:
3. Promjena prema tipu smještaja
Pobjednici dosadašnjeg tijeka sezone su hoteli. Neke veće hotelske kompanije najavljuju i odlična očekivanja za nastavak sezone i posezone.
Objekti u domaćinstvu, odnoso ‘zimmer frei’ i apartmani su na istim razinama kao prošle godine. Najveći pad je u nautičkom smještaju.
I ovi su podaci u skladu s drugima - primjerice, priopćenje TZ Pule.
4. Povećanje cijena
Hrvatska je bila veliki pobjednik turizma na Mediteranu 2020. i 2021. zbog razumističke korona politike (vidite na kraju) i to joj je omogućilo da jako podigne cijene. Svijet se bogati brže nego ikada i turisti to žele platiti. Naravno da ima turista koji to ne žele platiti, ali ima i puno onih koji žele.
Pogledajmo porast cijena od 2019. i od prošle godine:
Ovo su pratile i cijene u ugostiteljskim objektima:
Pitamo se, naravno, jesu li veće cijene otjerale turiste? Iako imamo odgovor i gore, pogledajmo i fiskalizirane račune.
Usprkos Europskom prvenstvu u nogometu i krizi u Njemačkoj), iznosi fiksaliziranih računa rastu u skladu s porastom cijena (za kolovoz prvih 5 dana):
5. Kako smo do toga došli?
Hrvatske je u proljeće 2020. imala najstroži lockdown u EU (i jedan od najstrožih na svijetu), pod vodstvom prof. Rudana, koji se i otvoreno hvalio kako ‘Vlada nije imala izbora’ nakon njegovih akcija, o čemu se možete uvjeriti ovdje: Najvažniji povijesni dokument o lockdownu u Hrvatskoj.
Njegove daljnje ideje su uključivale ‘organizaciju turizma’ pomoću korona-free zona i koridora, što je trebalo uključivati Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku, Bugarsku, Crnu Goru, izvor je ovdje, to je bilo nastavno na ideje o GPS praćenju, izlasku iz kuće prema kućnom broju itd., o čemu možete više vidjeti ovdje.
Srećom, od svibnja 2020. dominaciju u Znanstvenom savjetu je preuzeo Gordan Lauc (zanimljivo, uz ključnu podršku sadašnjeg predsjedničkog kandidata Primorca), te je Vlada prihvatila njegove argumente, što je dovelo do fleksibilne turističke sezone 2020. Za to vrjeme su konkurentske zemlje imale odbijajuće, stroge mjere, što je i udarilo temelje za uspješnu iduću 2021. godinu. Rudanova struja u Savjetu (na gornjem linku možete i vidjeti kako ih je ugurao u Savjet) je, naravno, cijelo vrijeme rovarila protiv toga, u što se možete uvjeriti u zlobnom komentaru ‘noge u lavoru’ na dan kad nas je Austrija, kao prva zemlja, stavila na crnu listu, i time je turistička sezona 2020. bila praktički završena:
U jesen 2020. smo već prešli na tzv. Švedski model, odnosno klasičnu, nekontroverznu, očekivanu metodu, za razlku od brutalne, radikalne, alternativne neisprobane metode lockdowna, te smo (uz Švedsku) do kraja pandemije imali najblaže mjere u EU (što možete vidjeti u prvom dijelu Povijesti pandemije u Hrvatskoj), što je i spasilo puno života, o čemu se možete uvjeriti npr. ovdje i ovdje.
Sezona 2021. bila je određena fleksibilnim pristupom, i vrlo razumnim mjerama (po Paretovom pravilu 20-80), primjerice zabrana rada klubova u zatvorenom, ili čak i taktikom kao što je brojanje negativnih testova s utakmice reprezentacije u Splitu, što nam je omogućilo dugotrajni ostanak na ‘zelenim’ i ‘narančastim’ listama, i odgađanje dolaska na (artificijelnu) crvenu listu, sve dok Njemačka nije popustila (dolaskom kolovoza i pritiskom Nijemaca na ‘dozvolu’ odlaska na more, a cijeli Mediteran je bio ‘crveni’ i prije nas), čime je Hrvatska postala veliki turistički pobjednik na Mediteranu i svijetu.
To je omogućilo trajektoriju na kojoj smo sada.
Ponosan sam na svoju ulogu u tome, o čemu možete vidjeti ovdje.
6. Pobjednici i gubitnici
Većina su pobjednici. Svi su do sada zdvajali nad ‘masovnim turizmom’ i ‘niskim cijenama’. Sad malo povećanje broja noćenja, ali značajno više cijene. Hoteli koji imaju značajno veću dodanu vrijednost, posluju najbolje.
Glavne hotelske kuće su najavile odličan buking za nastavak glavne sezone, ali i - posebno važno - posezonu.
Vlasnici apartmana koji se slabije pune ove godine su također pobjednici jer im je vrijednost imovine porasla. Ogroman porast cijena nekretnina na Jadranu je vezan uz gornji razvoj - posebno, atraktivnost Hrvatske za ‘drugi dom’, posebno za generaciju boomera. Oni koji se ne žele više baviti turizmom, uglavnom mogu prodati svoje apartmane uz velku dobit. Oni koji nemaju ‘papire’, pa ne mogu prodati, a iznajmljuju ih - već su do sada bili veliki pobjednici ako su gradili bez dozvole.
Restorani i ostali ugostitelji su pobjednici, jer im jedna evenutalno slabija sezona ne može dugoročno ugroziti poslovanje, ali ako se i događa, dobar je signal za budućnost.
Većina Hrvata ima svoj ili obiteljski smještaj na Jadranu, te ih cijene za turiste ne bi smjele toliko smetati. Mnogima je također radikalno porasla vrijednost imovine (zašto neki hrvatski boomeri ne bi prodali vikendicu - po broju ‘secondary homes’ / vikendica smo prvi u EU - i ostatak život putovali na najbolje svjetske destinacije?) Oni naši sugrađani kojima veće cijene nažalost čine ljetovanje skupljim ili čak nedostupnim, prosperirat će donekle od daleko višeg prikupljanja poreza (ako mislimo da je skupa država dobra stvar, a s time se najveća većina Hrvata slaže), i drugih sekundarnih učinaka, kao što je rast plaća u cijelom zemlji.
Gubitnici su mlade obitelji koje ne mogu do prve nekretnine u većim gradovima na Jadranu. Ipak, indirektno zbog porasta BDP i plaća ni njihova situacije se ne kvari značajno. U mnogim drugim gradovima kupnja nekretnine zbog velikog rasta plaća je i dostupnija nego prije - pogledajmo primjer najskupljeg grada, Zagreba.
NAPOMENA: Imam dionice hrvatskih turističkih kompanija i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju. Podaci mogu biti pogrešni iako su iskazani u najboljoj namjeri, pa ste pozvani ih provjeriti ako vas zanimaju.