Snažan argument za daljnji rast cijena nekretnina
Štednja građana je opet oborila rekorde i sada raste oko 9% godišnje:
Zanimljivo je da štednja po viđenju (praktički bez kamata) raste oko 16% godišnje. Iako se, naravno, nekima 'standard' ne povećava, iako se nekima povećava ali ne vide da je tako, u prosjeku su građani 'puni para' kao nikada do sada u povijesti.
Rast je drugi najveći u povijesti, odmah iza rasta u pandemiji, kad se distribuiralo puno jeftinog novca, a građani su manje trošili:
Ovaj višak sredstava koja gube vrijednost iz dana u dan (inflacija je preko 4%) sigurno žulja građane. Nominalni porast viška sredstava koja gube vrijednost ono je što ‘muči’ građene i što se može preliti u druge investicijske klase radi zašitete vrijednosti ali i pohlepe, ali ako nekoga zanima i realni porast štednje (nakon isključene inflacije):
I on je drugi najveći u povijesti i lako moguće da će uskoro postati najveći zbog velikog rasta plaća i zaposlenosti u Hrvatskoj i odlične turističke sezone.
Također se sjetite što se dogodilo cijenama nekretnina nakon što su građani nagomilali veliki višak štednje u prethodnom valu.
Vjerojatno najzanimljvije je da se ovo događa USPRKOS ogromnom prelijevanju štednje u državne obveznice i trezorske zapise. Prema Ministarstvu financija:
Prihodi prikupljeni samo od privatnih osoba u lokalnim ponudama tijekom protekle 2 godine… :
▪ U 2023. 1,335 milijardi EUR obveznica i 970 milijuna EUR trezorskih zapisa;
▪ U 2024. 957 milijuna EUR obveznica i 3,667 milijardi EUR trezorskih zapisa;
▪ Kao rezultat toga, 4,3 milijarde EUR duga središnje države trenutno drže mali ulagači
Dakle, u samo dvije godine je oko 4 milijarde eura štednje građana alocirano u državni dug na kojem također građani trenutno gube novac! Naime, kamate su manje od inflacije!
Jasno je da postoji velika vjerojatnost da će suočeni s:
rekordnim razinama štednje i njenim brzim rastom
gubtikom novca na državnom dugu
iskustvom porasta cijena nekretnina
građani i dalje alocirati višak novca u ono što povijesno poznaju kao glavnu štedno-investicijsku klasu: nekretnine. Pri tome ne pogoduje i dalje mali dotok novih nekretnina na tržište zbog ‘polomljenosti’ građevinskog sektora.
MEĐUTIM, za očekivati je da će inteligentiji i financijski pismeniji građani shvatiti zamku ulaganja u instrumente fiksnog prihoda (obveznice i zapise) i početi sve više alocirati u u razvijenom svijetu glavnu investicijsko-štednu klasu: dionice. Pogledajmo što kaže najpoznatiji ‘mirovinski’ fond na svijetu (norveški NBIM) koji alocira čak do 70% u dionice: “Radimo na očuvanju i izgradnji financijskog bogatstva za buduće generacije.” U svijetu dakle dionice su prepoznate kao instrument koji je idealan kao jezgro dugoročnih portelja za sigurnost i prinos. (Uočite da je najveći rizik često inflacija).
Prinos indeksa Zagrebačke burze s dividendama od preko 100% u tri godine sigurno će dodatno motivirati mnoge ulagače, a za mnoge ulagače često put do dionica vodi preko instrumenata fiksnog prinosa:
Stoga ne bi trebao čuditi i nastavak sjajne izvedbe dionica na Zagrebačkoj burzi.