Projekcije Hrvatska 31.3.
NAPOMENA: Vidim da sve više ljudi prati moje projekcije, mnogi ne s razumijevanjem. Epidemiološke projekcije su dosta manje precizne od meteoroloških, i pravo je čudo kad se dogode ‘pogotci’ poput ovoga. Doslovne sve epidemiološke projekcije na svijetu ažuriraju se na tjednoj bazi ili češće (Slovenija - svaki dan), ali naravno s njima smo puno ‘pametniji’ nego bez njih.
Za Hrvatsku nažalost, nakon što je i ECDC odustao, ne postoje nikakve projekcije osim IHME i mojih, koje su u zadnje vrijeme praktički iste, osim što imamo značajno drugačiji pogled na broj umrlih. Srećom, i takve kakve su, sjajno su nam poslužile u nekoliko ključnih trenutaka, posebno da se otkloni pokušaj grupe znanstvenika da nametne poputno nepotrebni (i, vjerojatno, epidemiološki jako štetni) lockdown početkom prosinca.
Bilo bi jako dobro da u Hrvatskoj postoji više modela. Nažalost, profesionalne znanstvene institucije koje bi to mogle raditi niti ne pokušavaju, kao ni njihovi znanstvenici u slobodno vrijeme, što mi je potpuno neshvatljivo pogotovo za one znanstvenika koji su jako aktivni u epidemijskom aktivizmu.
Važnost modela je naravno i u projekcijama za bolnički sustav, koji ovaj put ovdje opet javno i dajem.
O izazovima i pristupu modeliranju možete vidjeti u mom jučerašnjem intervju na N1, predlažem da se vratite na ovo nakon što pogledate ove trenutne projekcije.
Ključni aspekt epidemijskog razmatranja u kojem smo sada je da li ovaj ‘val’ je u stvari ‘grba’ na grafikonu (manje je bitno da li se rasteže ili raste) ili se radi o kvazi-eksponencijalnom rastu kao što smo svjedočili u Slovačkoj, Mađarskoj, BiH. Vezano na to, jako je dobro da smrtnost i hosplitalizacije rastu puno sporije nego u drugom valu, a u konačnici to je najvažnije, neki kažu i jedino bitno.
Situacija se, nažalost, kvari, te ažuriram projekcije od 21.3.
Zadnje IHME-ove projekcije od 25.3. su ovdje, očekujem da i oni ažuriraju za dva dana, na lošije.
Razlog daljnjeg porasta broja slučajeva su vjerojatno dominacija B.1.1.7, povećana mobilnost građana (i sve što uz to ide), te kašnjenje klimatskog proljeća u odnosu na prošlu godinu - sredina ožujka 2020. je već u Zagrebu bila oko 20 stupnjeva.
Pogledajmo najprije podatke o mobilnosti. U zadnje vrijeme se vrijeme provedeno izvan kuće stabilizira i čak malo smanjuje (vjerojatno zbog straha od zaraze, što je samokorektivan mehanizam).
Nove projekcije pomiču vrh epidemije u Hrvatskoj (iako se ona neće razvijati regionalno) 7 dana unaprijed, na 8.4. uz povećan vrh slučajeva na oko 1.750. Ova brojka znači prosjek, a ne tjedni vrh, te bi u tom slučaju bila na oko 45% prethodnog vrha i zaista bismo mogli reći da se epidemija nije opet ‘razbuktala’.
Glavni razlozi ograničenja rasta i na koncu pada su sve veći postotak imunih i sezonalnost. Ovdje je prikazan razvoj broja imunih. Broj prirodno imunih je u skladu s dva nedavno provedena serološka istraživanja, ali pretpostavljamo stanovito zamiranje imunosti, te, naravno, i prekpanje imunih od cijepljenja s onima prirodno imunima (cijepe se i oni koji su imali virus):
Smrtnost i dalje pada. Za one koji su se tek kasnije uključili, CFR = Case Fatality Ratio, omjer umrlih i ‘slučajeva’. Ovdje ga prikazujem na dva načina, kao tekući i kumulativni (sve smrti / svi slučajevi do sada). Smrti se uparuju sa ‘slučajevima’ od prije 14 dana uz pretpostavku da, u prosjeku, od infekcije do smrti dolazi za 20 dana, a od infekcije do izvještaja o slučaju 6 dana:
Vjerujem da će smrtnost nastaviti padati i dalje iz dva razloga:
manje zaraženost i razbolijevanja starijh zbog cijepljenja
lakšim manifestcijama bolesti dok je toplije vrijeme.
Prva teza je jasno vidljiva u udjelu u ‘slučajevima’ starijih od 70. Oni su sudjelovali u smrtima (vjerojatno i u hospitalizacijama) s oko 80%, tako da njihova zaštita radikalno smanjuje smrtnost i opterećenje zdravstvenog sustava:
Uz daljnje smanjivanje smrtnosti, dolazimo do vrhunca (tjedni prosjek) od oko 28 umrlih, odnosno oko 30% prethodnog vrhunca:
Kumulativni broj umrlih u ovoj projekciji se pomiče prema 7.000. Današnji dan je označen crvenom točkom:
Za proučavanje hospitalizacija nam je potreban i udjel hospitaliziranih u svim slučajevima. Računam s prosječnim boravkom u bolnici od 21 dan, ali s odgodom 5 dana od ‘slučaja’ (kraći pretpostavljeni boravak daje srazmjerno, dakle modeliranje preko njega je skoro isto). Udjel hosptaliziranih u slučajevima pada, vjerojatno iz istog razloga kao i i smrti. Pretpostavka razvoja ovog parametra dana je u sljedećem grafikonu, crvena točka je današnji dan:
S obzirom na ovaj razvoj dolazimo do oko 1.900 potrebnih kreveta, oko 2/3 onoga s vrha. Ovaj paramtar je u stvari i najviši i to zato jer su se na prijašjem vrhu postrožile hospitalizacije, ovdje to ne pretpostavljamo (na gornjem grafikonu udjel ne pada do prijašnjih razina):
Pretpostavljam da će se udjel pacijenata na respiratorima stablizirati na oko 8,5% i da će stoga vršno opterećenje biti na oko 170 respiratora:
Evo i još nekoliko informacija koje bi vas mogle zanimati, konkretno razvoj reprodukcijskog faktora R, stope rasta u cijeloj zemlji po županijama, te prikaz širenja epidemije kroz kohorte.
R je reprodukcijski faktor i pokazuje koliko jedna osoba zarazi novih. Cilj je da se R spusti ispod 1 - onda epidemija zamire. Međutim, R se kreće u trendovima, tako da trebamo očekivati kad R počne padati.
Trenutno su iznad prosjeka zaraženi ljudi srednje dobi, a ispod svog udjela u populaciji najmlađi i najstariji:
