Utjecaj novog soja - scenariji
Update 18.2.2020.
Sljedeći grafikoni predstavljaju scenarije s obzirom na aktualne brojeve zaraženih, te pretpostavku da je novog soja s R većim za 32% već 4.2. bilo 3% u ukupnom. R za stari soj je pretpostavljen 0,88 kako bi s umiješanim novim sojem davao točan današnji R od 0,91.
Promtaramo dva pojednostavljena scenarija
- bez dodatnog uvoza novog soja (odnosno uvoza uopće nema, ili se dagađa srazmjerno postojećem miksu)
- dodatni uvoz novog soja kao 1% od svih slučajeva prethodnog dana.
Scenarij 1: bez dodatnog uvoza novog soja
Scenarij 2: S dodatnih uvozom 1% slučajeva prethodnog dana
— Kraj ažuriranja 18.2.2020. —
Za razliku od prijašnjih nepoznanica i nesigurnosti u projekcijama razvoja pandemije u Hrvatskoj, koji su se mogli računati s manjom sigurnošću, utjecaj novog soja je izračunljiv s velikom sigurnošću. Upravo zato u javnoj diskusiji dominira apstraktno plašenje 'novim sojem' bez izračuna posljedica jer bi raspirivači panike imali malo argumenata kad bi priložili izračune. Zamislimo da se svi bojimo neke poplave 'jer kiša će'. Čak i u takvim situacijama znamo s velikom sigurnošću predvidjeti kolika kiša može pasti iz nekog vremenskog razvoja.
U nekim krugovima kao glavni stručni argument prevladava 'analiza' koja se zasniva samo na ovom eksponencijalnom grafikonu koji je popabirčen iz prilično prilično davne ilustracije 'što bi bilo kad bi bilo' (kad bi novi soj rastao brže 50%, koliko bi on sam doveo do više smrtnosti, kad bi se cijela populacija sastojala od njega). Ovakve popabirčene ilustracije ne bi nikad smjele biti osnova ni za kakve stručne diskusije.
Uočite da se radi o izrazito manipulativnom grafikonu koji:
- pretpostavlja rast epidemije (R=1,1 za onovni soj, a u Hrvatskoj je trenutno 0,88)
- ne daje ukupnu smrtnost s obzirom na udjel sojeva
- pretpostavlja brzi eksponencijalni rast od 50% više od običnog soja
- vremenska os nije prikazana (!!)
- pretpostavlja rast od 50% (koji je u biti ‘određen’ na osnovu modela, a ne slijeđenja kontakata, iako su zadnji i najuvjerljiviji modeli računali rast od 32%, što je sve vjerojatno palo u vodu činjenicom da se ustanovilo da udjel novog soja pada u dijelovima UK gdje je prvo otkriven)
Stvarni razvoj u UK objavljen nakon što je objavljena ova ilustracija:
Naravno, izračunu utjecaj novog soja je moguće pristupiti i stručno, evo primjerice kako:
Petpostavimo da je u populaciji virusa već sada 0,5% novog soja i da se stari soj širi reprodukcijskim faktorom 0,9 (stvarna vrijednost je 0,88), te da se stoga novi soj širi faktorom 1,16, što sve većim udjelom novog soja daje i sve veći kompozitni R.
Dobijamo sljedeće širenje epidemije i udjela:
Kao dodatnu otegotnu okolnost pretpostavimo sada da se model 'pumpa' dodatnim uvozom novog soja od 5 slučajeva dnevno. Ovo ne samo da 'pumpa' udjel novog soja nego i sam R (jer R na silu raste za oko 1-2% tijekom trajanja modela). Ovo je već vrlo agresivan model jer dovodi do dominacije novog soja u manje od dva mjeseca (do počekta proljeća):
Naravno, moguće je da sa temeljni R u RH neće (u prosjeku) zadržavati na razinama 0,9-0,92 kako je pretpostavljeno u modelu, ali jednako tako nije uzeto u obzir niti sezonsko smanjenje epidemije. No, ovo pokazuje koliki je moguć utjecaj novog soja u prilično agresivnom scenarijima unutar danog razvoja.
Ova analiza je manje-više primjenjiva i za druge nove sojeve, čak i da im je R0 veći, s obzirom da bi im trebalo puno više vremena da se etabliraju kod nas.
Za kraj, pogledajmo i epidemiološki razvoj u zemljama otkuda nam dolaze ‘novi sojevi’, uz dodatak Danske, kao prve zemlje gdje se izvan UK značajnije etablirao ‘britanski soj’:
