Pandemijski višak smrtnosti u Hrvatskoj

Što se tiče umrlih, ‘višak smrtnosti’ je neusporedivo bolja mjera nego broj umrlih ‘od’ i ‘sa’

Sada je već svima jasno da je ‘višak smrtnosti’ puno bolja mjera od broja smrti, ali i taj višak se može računati na razne načine - najviše ovisno o usporednom razdoblju.

Na Ekonomskom labu je danas objavljen odličan članak o višku smrtnosti, koji je naravno relevantan broj, a ne 'broj smrti' - pa evo i još jednog doprinosa diskusiji.

Višak smrtnosti je daleko bolja mjera jer države značajno različito bilježe smrti od/sa, a lockdown ima velike kolateralne štete. Naravno, s vremenom će se računati i još važnije mjere kao DALY (Disability-adjusted life years) kao globalno priznata mjera tereta neke bolesti, u kojima će smrti od lockdowna (paraliza bolničkog sustava, propuštene dijagnoze, stres, debljanje…) ispasti puno ‘skuplje’ od smrti ‘od’.

Višak smrtnosti u Hrvatskoj je puno manji od očekivanog s obzirom na objektivne pokazatelje

Pokazuje se da je, ako se pravilno računa, naš višak smrtnosti manji nego bi se očekivalo s obzirom na ključne utjecaje:

• prosječna dob umiranja / doživljenje / biološka starost stanovništva,

• zdravlje stanovništa,

• debljina kao glavni komoribiditet,

• zdravstveni sustav i

• obuhvat cijepljenja starijih u ključnim 2.-4. valu.

Odnosno, ‘nedostatak lockdowna’ nije negativno utjecao na njega.

Da bismo na standardan način izračunali višak smrtnosti, potrebno je pogledati trend u prethodnom relevantnom razdoblju, uglavnom 10 godina.

Znači, ako broj smrti raste ili pada iz godine u godinu, treba projicirati taj rast ili pad, a ne uzeti prosjek. Međutim, razne baze podataka uzimaju prosjek prethodnih 4-5 godina jer rade za puno zemalja i tako im je lakše. S druge strane, prosjek u zadnjih 5 se može poklopiti s trendom od 10, itd.

Višak smrtnosti u usporedbi s drugim zemljama

Pogledajmo naprije ovaj prikaz baziran na podacima Eurostata. On zapravo skoro pa savršeno sumira višak smrtnosti u EU, po kojem je Hrvatska 9. u EU:

Prema prosječnoj stopi 'viška smrtnosti' u EU smo 9. - daleko bolje nego nam 'pripada' s obzirom na objektivne uzroke - o kojima pogledajte niže - a prema relevantnim bazama podataka u svijetu negdje bliže sredini (prema najstandardnijoj bazi koja se globalno koristi, s Our World in Data, smo 49. od 114 promatranih zemalja i teritorija).

Gornji prikaz zorno prikazuje korijenski uzrok visoke smrtnosti: BDP. Uočite da je to uz Istočnu EU s naslijeđem socijalizma i siromašnije mediteranske zemlje.

To se manifestira kroz nekoliko posljedica koje direktno utječu na smrtnost:

- kratak životni vijek i manje zdravlja u starosti

- debljina kao glavni komorbiditet (Hrvatska najdeblja nacija u EU)

- loš zdravstveni sustav

U ključnim 2. - 4. valu dok je cjepivo još bolje radilo, važniji razlog je bila i niski ohuhvat cijepljenja.

Hrvatska stoji bolje nego nam 'pripada' jer smo po BDP 2. ili 3. najgori u EU. To možemo prikazati i ovdje usporedbom sa zemljama Nove Europe i ex-Yu, uz neke bogatije zemlje:

Pogledajmo sada kako stojimo u odnosu na debljinu i ulaganje u zdravstvo. Prema udjelu ljudi s prekomjernom težinom smo najgori u EU, a prema ulaganju u zdravstvo među najlošijima:

Kao što smo rekli, korijenski uzrok svih ovih razloga je blagostanje. To zorno možemo vidjeti usporedbom početnog grafikona i visinom BDP po istrim regijama

Koliki je stvarni višak smrtnosti u Hrvatskoj?

Pogledajmo kako to odgovara konkretnom izračunu viška smrtnosti u RH. Da bismo ga izračunali prilično precizno, možemo desezonirati mjesečne podatke za zadnjih 10 godina prije krize, te ih projicirati u budućnost. Možemo biti i još sofisticiraniji te gledati kohorte, ili još sofisticiraniji pa uzeti u obzir uzroke promjene smrtnosti: starenje stanovnišva, produljenje životnog vijeka, useljanja ili iseljavanja po kohortama i tako dalje.

Međutim, pokazuje se da se dobiju vrlo robusni rezultati uzimajući u obzir samo dio te kompleknosti. Idući grafikon pokazuje trend smrti od 2011. do zadnje godine prije krize - 9 godina koje u svojim izvještajima prikazuje DZS kako bi svatko mogao lako replicirati rezultate.

Dolazimo do očekivanih oko 53.500 umrlih godišnje za 2020. i 2021. odnosno oko 107.000 za dvogodišnje razdoblje.

Sad imamo malu modifikaciju koja ne utječe značajno na rezultat, a to je da gledamo razdobjle za 24 mjeseca 07.2020.-06.2022. (višak do 07.2020. je bio zanemariv), u kojem bi isto bilo očekivano oko 107.000 smrti, a bilo je 124.300 - odnosno višak od 17.600. Kao unakrsnu provjeru pogledajmo očekivanih smrti s obzirom na tri takva prethodna razdoblja, 6-godišnji interval 07.2020.-06.2022. - dobijamo skoro isti broj (izračun je vrlo robustan).

Budući da je ovo primjeren i vrlo robustan izračun, jako je teško za pretpostaviti da bi čak i da se puno preciznije računa, višak smrtnosti bio veći od 18.000. Stoga je potpuno nemoguće dobiti broj s kojim npr. barata The Economist, od oko 23.000 ‘viška smrti’.

Višak smrtnosti u RH prema drugim zemljama u svijetu

Drugim riječima, čak i najrelevantnije globalne baze (prema kojima se ravna i OWD) kao https://raw.githubusercontent.com/dkobak/excess-mortality/main/img/all-countries.png značajno precjenjuju naš višak smrtnosti - a prema OWD smo, kako sam rekao, 49. od 114 promatranih država i teritorija. Doduše, i ovaj izračun bi trebalo ponešto modificirati jer za neke zemlje je raniji datum, a ‘višak smrtnosti’ im je kasnije padao - no to ne mijenja značajno na stvari.