Hrvatska dolazi na zelene liste ECDC 25.6.2021.
Ovo je ažuiranje prethodnog posta koji je u nastavku. Promjena se odnosi na ulazak na zelene liste ECDC s obzirom na njihovu promjenu kriterija.
Jučer objavljeni novi kriteriji ECDC dižu incidenciju za ulazak na zelenu listu s 25 u 14 dana na 50 u 14 dana. Pogledajte usporedbu starih i novih kriterija:
U prethodnom postu nisam uočio da ECDC Hrvatsku zapravo dijeli u 4 regije, a ne dvije, ali to ne utječe na izračune u tom trenutku.
Međutim, kako Slavonija ima vrlo nisku incidenciju, ona je već po ovim kriterijima jučer ušla u zelenu zonu:
Trenutna incidencija po regijama (s jučerašnjim podacima) je ovakva, dakle cijela Hrvatska osim S. Hrvatske već jest u zelenoj zoni, što se samo treba objaviti u idući četvrtak (ako ne bude značajnog rasta slučajeva) - objave u četvrtak idu prema podacima u utorak, a u prošli utorak još nisu bile:
Prema postojećem trendu, i zadnjem ažuriranju mog modela, do idućeg utorka bi incidencija u cijeloj Hrvatskoj trebala pasti još oko 20%, s time da Sj. Hrvatska trenutno pada nešto brže. Dakle, postoje vrlo velika šanse da i Sj. Hrvatska (Zagrebačka, Krapinska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačkaidući četvrtak bude na zelenoj listi.
Ovo su zadnje projekcije za incidenciju, s označeno crvenom točkom na 22.6. kad se idući put gleda za ECDC - projekcije nisu mijenjane od prošlog ažuriranja, osim što su ušli povijesni podaci za zadnjih 5 dana, pa incidencija izgleda malo drugačije:
U nastavku je prethodni post od 13.6. u kojem možete vidjeti epidemiološki razvoj.
Post od 13.6.:
Opet se nije dogodilo skoro ništa od zadnjeg ažuriranja, projekcije su malo podešene, dodajem samo nekoliko ključnih grafikona. Naglasak je na izračun kad možemo doći na zelene liste ECDC, koje su i najstrože - 25 slučajeva na 100.000 u 14 dana.
Razlozi pada i dalje su isti. Utjecaj cijepljenja je sada veći, a prikazan je samo onaj dio koji se nije preklopio s onima koji su već prije bili imuni, dakle samo onaj dio koji se ne preklapa:
Da bismo izračunali zlazak na zelene liste ECDC, trebamo najprije pogledati datume ažuriranja - to je četvrtkom, prema zadnjim podacima od utorka.
Ovo ažuriranje modela daje ulazak u zonu ispod 25 za cijelu zemlju upravo na utorak, 29.6., međutim situacija je rubna - izrazito je teško davati tako precizne prognoze toliko unaprijed. Međutim, rekao bih da vjerojatnost preteže na tu stranu:
Sada trebamo pogledati stanje po regijama - ECDC gleda dvije regije: primorsku i kontinentalnu Hrvatsku. Nemamo model (ne bi imalo ni previše smisla) za svaku od te dvije regije, ali možemo primjetiti da im je trenutna situacija praktički ista, epidemija je homogena: trenutna 7d incidencija za državu je 27, za primorsku Hrvatsku 27,5, a kontinentalnu 26.7.
Stoga, ako se ovakva situacija nastavi, 29.6. bi obje regije trebale ući u zelenu zonu, ovako (projekcije su samo za Hrvatsku, ostale zemlje prikazane s postojećim stanjem:
Sa stjecanjem kolektivnog imuniteta napredujemo ovako. Projekcije su do 10.7., uz postojeću dinamiku cijepljenja. Projekcije su konzervativne u smislu da pretpostavljaju relativno brzi gubitak prirodnog imuniteta za dio populacije, te iako je sada prirodna imunost (izloženost virusu) u zoni 45%-50% populacije, u projekcijama taj postotak pada na ispod 40% (vrh ljubičaste zone). Istina je vjerojatno drugačija, razni aspekti prirodne imunosti vjerojatno traju duže za skoro sve (primjerice, veliko istraživanje klinike u Clevelandu na 50.000 ljudi gdje nitko od onih koji su prethodno imali virus nije ponovo zaražen). Također su konzervativne u smislu da je preklapanje cijepljenih s prirodnog imunima proporcionalno udjelu prirodno imunih, međutim to vjerojatno nije tako jer mnogi koji su imali zarazu izbjegavaju cijepljenje.
U nastavku su radi reference dane prethodne projekcije:
Projekcije od 28.5.2021.
Evo i prethodne iteracije prikazane s ostvarenjem:
U nastavku prethodna iteracija od 14.5.2021.
Nakon 14 dana ažuriram model, iako u biti nije potrebno jer i dalje odlično drži vodu. I iteracija od prije mjesec dana bi bila dovoljno dobra. IHME je u međuvremenu napravio dvije iteracije.
Ukratko, epidemiološka situacije se i dalje razvija odlično.
Jedina dva modela koja osim ovoga još imamo su IHME-ov i prof. Polašeka, s kojima dajem usporedbu na kraju.
Glavna varijabla su nam stope raste, koje su odlične, te ih promatramo i regionalno radi veće sigurnosti. Kao što sam i najavio u prethodnoj iteraciji, budući da su glavni uzroci pada visoka prokuženost i sezonalnost, epidemija pada sve brže.
Najprije reprodukcijski faktor R koji je već vrlo nizak i razvija se odlično. Grafikon je prikazan s ispravkom deformacije nastale zbog manjeg broja slučajeva preko Uskrsnih blagdana i onda umjetnog rasta s obzirom na tu nižu bazu.
Pad je sinhron po regijama, s time da su zbog sezonalnosti kopnene regije kasnile. No, iz kretanja ‘naprednijih’ regija smo mogli predvidjeti i kretanje ostalih, te stoga ubrzanje pada, čak i da nemamo dolje prikazani epidemiološki model:
Stope pada i incidencija po županijama je prikazana na iduća dva grafikona:
Bio sam najavio sve brži pad epidemije jer se glavni razlozi pada povećavaju, naime visok broj prethodno zaraženih (prokuženost) i sezonalnost čiji je utjecaj sve veći, iako mjere stalno slabe, a utjecaj cijepljenja još nije velik. Ako od cijepljenih oduzmemo one koji su se ‘preklopili’ (prirodno imuni i cijepljeni), ali taj oduzeti broj umanjimo za 15% (neki koji znaju da su imuni izbjegavaju cijepljenje), dolazimo do sljedećih uzroka pada, što govori da će se pad i nastaviti, usprkos stalnom slabeljnju mjera i sve većoj mobilnosti ljudi.
Epidemija je u terminima ‘slučajeva’ vrlo jasno prešla vrh oko 15.4.-17.4., odnosno u terminima samih infekcija oko 8.4.-10.4. To vidimo na nekoliko načina:
- iz slučajeva, koji kasne za infekcijama oko 8 dana
- iz novih hospitalizacija koje kasne za slučajevima oko 10-12 dana
- iz stanja u bolnicama, koje za infekcijama u ovom valu kasne 18-20 dana
Uzevši sve u obzir projekcije su praktički iste, najprije evo rezultata prethodne iteracije do jučer (14 dana):
Ovo su nove projekcije, koje je potrebno samo malo doraditi;
Ono što sada postaje vrlo zanimljivo je incidencija, kako bismo došli na ‘zelene liste’ za putnike iz drugih zemalja. Prema modelu, cijela zemlja bi trebala doći na 7-dnevnu incidenciju ispod 50 na 100.000 negdje 2.6.:
Međutim, glavne turističke regije - osim ŠKŽ - bi trebale pasti ispod 50 na 100.000 ranije. Za ovaj izračun pretpostavio sam da će se u svakoj županiji pad nastaviti istim tempom kao zadnjih 7 dana (dakle ovaj razvoj nije proizvod epidemiološkog modela za svaku županiju, nego projiciranje potojećih stopa, ali to je prilčno robusno u ovoj situaciji):
Nažalost, iako slučajevi padaju nešto brže od očekivanja, CFR ne pada iako je po mom sudu trebao zbog sve više cijepljenih starijih, te stoga procjene ukupno umrlih ostaju iste, na oko 8.000:
Putu u normalnost, prokuženost + procijepljenost do kolektivnog imuniteta, sada izgleda ovako:
Razvoj britanske varijante B.1.1.7 nažalost je digao prag imuniteta krda sa 60% na nekih 70%, odnosno uz potencijal zaraze dodantih 400.000 ljudi, te se ‘razmahao’ velikim kašnjenjem proljeća u odnosu na prošlu godinu (oko mjesec dana).
Svejedno, u potpunosti vrijedi tvrdnja koju sam početkom veljače izjavio u intervjuu Novom listu:
“Ovo će proljeće, vjerujem, već biti jako dobro, a ljeto će biti kao prošlo. Budući da će cjepivo u drugom tromjesečju doći u velikim količinama, mislim da ćemo se nakon toga u velikoj mjeri procijepiti i puno sigurniji dočekati jesen. Mislim da će se pandemijom moći najesen puno bolje upravljati i da smo općenito prošli njezin vrh”
Usporedba s drugim postojećim modelima
Nažalost do sada smo imali samo dva druga modela za Hrvatsku. Nitko od znanstvenika uključenih u pandemiju nije u proteklih 15 mjeseci uspio razviti baš ništa, osim prof. Polašeka.
Njegov model u stvari nije bio epidemiološki model, nego je samo Holt-Wintersovo eksponencijalno izglađivanje i ekstrapolacija prethodnih podataka, te stoga ako je prethodno bio rast, model predviđa daljnji eksponencijalni rast umjesto pada koji se dogodio. Zato ga je i prezentirao samo za 14 dana unaprijed jer nakon toga se jasno vidi jak rast.
Model je predvidio veliki rast za tih 14 dana za koji je bio objavljen i u svega 14 dana je promašio oko 40%. Ovo je jedini javno objavljeni prikaz iz Jutarnjeg lista. Model više nikad nije ažuriran.
I još jedini drugi model koji imamo je IHME. U nastavku je samo copy-paste usporedba od prošli puta, u međuvremenu se nije ništa značajno promijenilo osim što su počeli projicirati umrle na osnovu ‘ukupne smrtnosti’ gdje su za Hrvatsku potpuno pogriješili, o čemu više možete pročitati ovdje.
+ + + + + +
…. koji iako ažuriran prije nekoliko dana je već u krivu u glavnim parametrima u što se možete uvjeriti niže:
